Psihološko profiliranje podrazumijeva psihološku procjenu zaposlenih.
Saznanje o važnosti potencijala koje imaju ljudi promijenila je viđenje poslovanja u savremenom svijetu te glavno „oružje“ današnjih organizacija postaje upravo – čovjek, zaposlenik organizacije!
Testovi inteligencije, upitnici ličnosti, različite skale stavova i vrijednosti, neki su od alata kojima se psiholozi služe kako bi na valjan način ispitali i identifikovali one ljude koji po svojim obilježjima najbolje odgovaraju potrebama određenog radnog mjesta.
Na ovaj način poslodavac će pravilno izvršiti podjelu radnih mjesta, a kapaciteti zaposlenih će dostići svoj maksimum.
Adekvatna psihološka saznanja doprinose uspješnijem prepoznavanju i uopštenom upravljanju zaposlenih u skladu s potrebama organizacije. Posljedično, na taj način se održava i povećava njezin rast i napredak.
Takođe, njegov angažman se odnosi i na procjenu međuljudskih odnosa, kako se slažu ljudi na poslu, da li njihove sposobnosti i motivacije dolaze do punog izražaja u procesu rada.Dosadašnja istraživanja su pokazala da postoje značajne prednosti zbog kojih se preporučuje da psiholog nije stalno zaposlen i samim tim nije dio kolegijalnog tima, konkretnog preduzeća.
Angažovan na ovaj način, psiholog ima mogućnost da na objektivan i neutralan način sagleda situaciju unutar organizacije i u skladu sa tim ponudi adekvatnu stručnu pomoć i, posredno, omogući kvalitetnije i efikasnije poslovanje samog preduzeća.
Saradnja sa našom firmom u ovoj oblasti omogućava Vam stalnu dostupnost naših psihologa Vašoj organizaciji i mogućnost da oni kontinuirano prate i adekvatno reaguju na stalne i novonastale probleme.
Psihološka procjena se primjenjuje u procesu selekcije kandidata za posao i odličan je način da se procijene sposobnosti, osobine ličnosti, radne vrijednosti i ograničenja prijavljenih kandidata na oglas za posao i u moru prijavljenih kandidata izabere odgovarajući.
Nastaje kao rezultat psihološkog testiranja koje se sastoji od formalnih i neformalnih testova, anketa, intervjua, posmatranja kandidata.
Psihološki mjerni instrumenti su objektivni postupci za utvrđivanje individualnih razlika.
Psihološko testiranje zahtijeva posebne uslove i obavlja se u prijatnoj prostoriji (adekvatna osvijetljenost, temperatura i tišina) gde je obezbijeđena privatnost ispitanika. Ukoliko je riječ o grupnom testiranju potrebno je da postoji adekvatna udaljenost između ispitanika.
Rezultati psihološke procjene predstavljaju profesionalnu tajnu i psiholog koji obavlja procjenu interpretaciju rezultata dostavlja poslodavcu za koga je procjena izvršena, a poslodavac rezultate koristi u svrhe selekcije.
Psihološka testiranja mogu da sprovode samo edukovani psiholozi.
Poslovna komunikacija je jedna od ključnih vještina uspješnih ljudi i potrebno ju je konstantno usavršavati. Asertivnim načinom komunikacije ćete ostvariti bolje odnose s poslovnim partnerima, saradnicima, kupcima i ostvariti bolje poslovne rezultate.
Asertivnost podrazumjeva izražavanje vlastitih misli, osjećanja, uvjerenja bez težnje ka dominaciji, ponižavanju ili degradiranju drugoga. Vještine aktivnog zalaganja za svoja prava bez ugrožavanja prava drugih ljudi nazivamo asertivnost.
Asertivno komuniciranje na poslu pomaže čovjeku da bude efikasniji u zauzimanju za sebe i da razvije kvalitetne odnose sa drugim ljudima.
Ovaj vid komunikacije omogućiće Vam se u svakoj od situacija ponašate u skladu sa svojim željama i da pri tom izbjegnete svađe. Osjećaćete se dobro zbog toga što ćete, za promjenu odbiti nerealne zahtjeve drugih, pri čemu ćete izbjeći rasprave i svađe koje nikom nisu prijatne.
Usvajanjem asertivnosti doživjet ćete pozitivne promjene u privatnom i poslovnom životu.
Kroz niz radionica ćete naučiti načine kojima možemo da se promijenimo i usvojimo nove vještine pomoću kojih ćemo više cijeniti sebe i sopstvene napore, povećati samopouzdanje i unaprijediti svoje odnose sa drugim ljudima iz okruženja.
Jedna od najčešćih zabluda kada je u pitanju motivacija jeste da je, u kontekstu posla, sve što je potrebno dati radniku – dobra plata.
Tu mogu da spadaju i neke druge stvari, kao što su plaćanje prevoza, topli obrok, službeni telefon ili vozilo, pa i uslovi rada, ali sve te stvari dolaze naknadno. Plata se, nekako, postavlja na prvo mjesto i skloni smo da vjerujemo da ako zaposlenom damo dobru platu, onda smo učinili najvažniju stvar.
U realnosti, međutim, plata jeste veoma važan motivator, ali nije jedini. Često nije čak ni presudan. Ona može biti nužan faktor motivisanosti, ali nikako nije jedini.
Razmislite i sami – da li biste radili posao koji ne volite, u ekipi koja vam ne odgovara, pateći svakodnevno i akumulirajući nezadovoljstvo i stres, i sve to za stvarno veliku platu? Ova „ponuda“ može se činiti privlačnom, za neke ona bi to sigurno i bila, ali u većini slučajeva, ljudi se ne bi prihvatili takvog posla. To je zato što plata ne može da kompenzuje druge, veoma važne stvari do kojima je ljudima stalo na radnom mjestu.
Istraživanja su pokazala da je tek 1 od 4 zaposlenih motivisan i produktivan. Ako uzmemo to u obzir, složićete se da uvijek treba raditi na unapređivanju tehnika motivacije zaposlenih.
Pošto je veza između zaposlenog i njegovog nadređenog najvažnija u kreiranju motivacije, na nadređenog pada odgovornost da poveća nivo motivacije zaposlenih.
Motivisanje zaposlenih nije lako, ali je neophodno ako želite da napreduju i da budu zadovoljni svojim poslom. Upravo je motivacija ono što tjera ljude da rade vrijednije, da budu produktivniji i da, uostalom, ostanu u Vašoj firmi.
Ša trening obuhvata?
Kome je namjenjen?
Sva prava zadrzana. Web dizajn: IT Expert